U svetu postoji oko 3.000 vrsta komaraca rasprostranjenih skoro na celoj zemljinoj kugli – u tropskim prašumama, savanama ali i polarnim predelima. Za naše područje značajne su vrste:
Aedes – polažu pojedinačna jaja na suvom tlu ili vegetaciji koja je plavljena
Culex – polažu jaja u grupama (100 i više) u stajaću vodu bogatu organskom materijama
Anopheles – polažu jaja, sa krilcima koja im omogućuju da plutaju, na površinu sveže vode sa vodenim biljkama koje obezbeđuju zaštitu od riba i drugih predatora.
Bez obzira kojoj vrsti pripadaju tokom života komarci prolaze kroz četiri razvojne faze, a to su jaje, larva (4 razvojna stadijuma), lutka (nimfa ili pupa) i odrasli (imago ili adult).
Komarci provode zimu u svim stadijumima što zavisi od vrste. Najveći broj vrsta roda Aedes provode zimu u stadijumu jaja. Blizina vode i mogućnost plavljenja ili natapanja vodom iz drugih izvora osnovni su kriterijum za polaganja jaja oplođene ženke poslednje sezonske generacije. Najbolja mesta za prezimljavanje jaja su: donja strana opalog lišća u poplavnim šumama, niska suva trava poplavnih područja, obala jezera, šumske i druge depresije i sl. Kod vrsta umerenih klimatskih područja prisutno je prezimljavanje u stadijumu lutki. Lutke prezimljuju mirujući u vodi. Za odrasle jedinke za prezimljavanje odgovaraju skloništa koja brane komarce od direktnog uticaja niskih temperature: štale sa stokom, prazne štale, napuštene zgrade, podrumi, duplje drveća, kora drveta, pećine, kanalizacije i sl.
Od četiri razvojna stadijuma komarca, samo se dva stadijuma hrane. To su stadijumi larve i imaga. Larve provode svoj život u vodi, što znači da tamo moraju naći hranu. Građa usnog aparata larve komarca i celi system za varenje, prilagođeni su za uzimanje hrane filtriranjem. Najčešće se hrane: delovima organskih molekula, sitni organizmi, raspadnute organske materije, sitne životinje i sl. Jedna larva četvrtog stadijuma tokom 24 sata profiltrira jednu litru vode, i na taj način prečišćava vodu.
Odrasli komarci se razlikuju po ishrani. Muškarci se hrane nektarom kao i većina letećih insekata. Ženke komaraca sišu krv. Komarci se hrane gotovo na svim višim kopnenim životinjama (vodozemci, gmizavci, ptice i sisari) u zavisnosti od vrste. Ženke moraju sisati krv kako bi obezbedile proteine neophodne za razvoj jaja i tako dale život novoj generaciji komaraca.
Prilikom uboda ženka luče antikoagulante i pljuvačku koji sprečavaju zgrušavanje krvi i koji mogu sadržati patogene mikroorganizme prouzrokovače bolesti. Neke od najpoznatijih bolesti koje se prenose komarci su nekoliko vrsta encefalitisa, tropska i žuta groznica i naravno malarija.
Na sreću, na našem području komarci ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu, tj ometaju čovjeka u svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.
Suzbijanje komaraca
Suzbijanje, odnosno kontrola brojnosti komaraca može da se sprovodi kroz organizovane programe koji imaju za cilj smanjenje populacije na širem terenu, a može da se sprovodi i u okviru svakog domaćinstva. Prilikom organizacije programa suzbijanja vrlo je važno pridržavati se koncepta integralnog suzbijanja koji uzima u obzir zaštitu životne sredine, ekonomske i socijalne aspekte, zajedno sa strategijama suzbijanja ''štetočina''. Kada su u pitanju komarci ovakav pristup podrazumeva kontrolu njihovih potencijalnih staništa, biološku kontrolu (upotreba prirodnih neprijatelja komaraca u kontroli brojnosti), zatim upotrebu biloloških preparata i na kraju hemijskih, ali tek nakon utvrđivanja potrebe tretiranja na osnovu realne situacije na terenu, odnosno praćenja životnog ciklusa komaraca.
Kontrola staništa
Kao što je poznato, za razvoj larvi komaraca neophodna je voda. Jedna od značajnih faza u kontroli brojnosti jeste kontrola njihovih potencijalnih izvorišta (staništa). Ovo može da podrazumeva raščišćavanje terena, odnosno uklanjanje vegetacije koja je skrovište insekata, uklanjanje izvora zagađenja organskim materijama koje su izvor hrane za larve, isušivanje i sanacija terena na kojima se nagomilavaju atmosferske vode, uklanjanje divljih deponija.
U eliminisanju staništa pogodnih za razvoj komaraca mogu učestvovati i građani vodeći računa o svojem najbližem okruženju i na taj način uticati.
Suzbijanje larvi komaraca
Najbolje vreme za početak suzbijanja komaraca je kada su u stadijumu larve i kada je pregledom staništa utvrđeno da su larve dostigle kritičan broj. Na ovaj način smanjuju se površine koje je potrebno tretirati, čime se uklanja eventualna prekomerna upotreba adulticida i oni primenjuju isključivo kao korektivne mere.
Biološki preparati koji su registrovani u Srbiji za suzbijanje larvi komaraca kao aktivnu materiju sadrže Bacillus thuringiensis var. israelensis. Kada se preparati na na bazi Bti unesu u vodu u kojoj su larve komaraca, one ih unose u telo, a s obzirom da Bti spore sadrže kristalizovan toksin čijom razgradnjom nastaju rupture u digestivnom traktu larvi, one uginjavaju. Preparati na bazi Bti imaju minimalan efekat na ostale organizme koji naseljavaju ista staništa kao komarci.
Kada je u pitanju hemijski tretman, registrovan je preparat za suzbijanje larvi komaraca iz grupe organofosfornih jedinjenja, koji može da se primenjuje u vodama u kojima nema riblje faune (kanali, bazeni sa industrijskim i otpadnim vodama, otvorena kanalizaciona mreža, šahtovi, nehigijenska naselja) tretiranjem vodene površine leđnom prskalicom. Naravno toksikološke i ekotoksikološke osobine hemijskih preparata znatno su lošije nego kod bioloških.
Brojnost populacije može da se kontroliše i upotrebom prirodnih neprijatelja komaraca, tj. predatora, patogena i parazita, ali s obzirom da komarci mogu vrlo lako da se prilagođavaju uslovima staništa, ovaj vid borbe ne može da zameni ranije navedene. Kao izuzetak u literaturi se navode vrste roda Gambusia, neke vrste račića iz redaNotostraca, klase Branchiopoda, neke vrste nematoda.
Suzbijanje odraslih komaraca
Suzbijanje odraslih komaraca se sprovodi ukoliko je iz određenih razloga larvicidni tretman bio neuspešan ili manje uspešan od očekivanog, tako da je broj odraslih komaraca prešao tolerantni nivo ili ukoliko postoji opasnost od širenja zaraznih bolesti koje prenose komarci. Da li će suzbijanje odraslih biti sprovedeno, utvrđuje se na osnovu broja uhvaćenih komaraca u klopkama koje su postavljene na terenu. Osim toga, suzbijanje odraslih komaraca komplikovanije je jer su larve ograničene na određene vodene površine, a odrasle jedinke lete i lakše se šire. Aplikacija preparata moguća je iz vazduha i sa zemlje.
Prilikom upotrebe hemijskih preparata neophodno je voditi računa o efikasnosti preparata koji se koristi za tretman (zbog moguće pojave rezistentnosti), toksičnosti preparata, odnosno uticaju na korisne organizme, kontaminaciji poljoprivrednih površina, zapaljivosti, mirisu i dr.
Efikasno suzbijanje odraslih formi komaraca biološkim preparatima, još uvek nije moguće.
Šta možete uraditi u svojoj okućnici?
I sami možete uticati na brojnost komaraca u vašoj okolini. Proverite vaše okruženje da li se u blizini nalaze mesta koja odgovaraju razmnožavanju komaraca. Naj efikasniji način za kontrolu brojnosti je eliminisati stajaće vode koje služe za razmnožavanje.
o otklonite stare gume, konzerve, slomljene plastične igračke, staklene posude i slične predmete koji mogu da zadrže vodu;
o proverite posude za skupljanje kišnice, iznad posuda postavite mrežice sa sitnim otvorima;
o često menjajte vodu u bazenima u kojima voda ne cirkuliše;
o menjajte vodu u posudama koje služe za pojenje domaćih životinja;
o proverite da li voda u olucima nesmetano otiče;
o ako imate ravan krov, proverite da li ima stajaće vode na krovu nekoliko dana nakon kiše;
o proverite da li višak vode u saksijama za cveće nesmetano otiče;
o čistite kanale oko kuća od korova i otpadaka;
o održavajte septičke jame;
o veštačka jezera sa ribom ne predstavljaju problem jer se većina riba hrani larvama komaraca, ukoliko vegetacija nije pregusta. Uklonite gustu vegetaciju pogotovo sa ivica vodenih površina.
Šta možete uraditi u svom domaćinstvu?
o zaštitite prozore i vrata mrežama;
o proverite da li u samoj kući imate komarce. Možete ih uništiti mehanički ili sprejom protiv komaraca.
Šta možete uraditi na otvorenom prostoru?
o koristite sredstva koji odbijaju komarce;
o pri boravku na području gde je populacija komaraca visoka nosite dugačke rukave i pantalone;
o tokom perioda u kojem ima komaraca smanjite na minimum količinu dezodoransa i parfema koji koristite - neki mirisi privlače komarce;
o nosite odeću svetlijih boja - tamne boje jače privlače komarce;
o smanjite količinu šećera u ishrani - ljudi koji unose puno šećera više privlače komarce;
Kako možete odbiti komarce na prirodan način?
o miris lavande nanesite na mesta gde je puls najjači (zglobovi, vrat, uši, kolena);
o efikasno sredstvo je i jabukovo sirće;
o oljuštite krastavac, iseckajte ga sitno i zatim izgnječite ili sameljite. Sok zaledite u posudici za led. Zaleđenim kockicama soka od krastavca mažite kožu lica i ruku.
o možete pripremiti sledeći prerarat: 20 kapi ulja eukaliptusa, 20 kapi kedrovog ulja, 10 kapi ulja geranijuma i 60 ml jojoba ulja. Sastojke dobro izmešati u činiji a zatim ostaviti da se zaledi. Ovako pripremljen preparat deluje na koži oko 3 sata.
o zasadite u bašti ili na terasi bosiljak - komarci ne podnose njegov miris.
Zašto su neki ljudi privlačniji komarcima?
Kao što je poznato primarni atraktant za komarce je ugljen dioksid. Kada se komarac približi, miris tela i temeratura, i dr. atraktanti postaju aktuelni. S obzirom da je iz ljudskog tela izolovano preko 350 komponenti mirisa, radi se o vrlo složenom delovanju. Zanimljivo je da parfemi privlače komarce, kao i da su ljudi koji piju pivo češće žrtve uboda komarca.