Dokumentaciona osnova za reviziju i kategorizaciju zaštićenog prirodnog dobra «Dva stabla belog jasena kod Dolova» kao Spomenika prirode.
1. Naziv: «Dva stabla belog jasena kod Dolova».
2. Vrsta: Spomenik prirode - Zakon o zaštiti prirode (Sl.glasnik Republike Srbije» br. 36/09, 88/10 i 91/10).
3. Kategorija: treća kategorija. /Pravnilnik o kategorizaciji zaštićenih prirodnih dobara /»Sl.glasnik Republike Srbije» broj 30/02).
4. Klasifikacija: IUCN
IUCN Categors III/Natural Monument/Natural Landmark/
Prema Okviru za klasifikaciju kopnenih i morskih područja» IUCN, 1990. godina.
5. Međunarodni status: Ne predlaže se, za sada, upis u međunarodne liste.
6. Položaj: Položaj Spomenika prirode određen je sledećim geografskim koordinatima: 44 53 12 N severna geografska širina i 20 52 13 E istočna geografska dužina po Griniču,odnosno 4971.350 / 7489.750 po Gaus-Krigerovim kilometarskim koordinatama. Nadmorska visina spomenika prirode je 107 m.n.v. Po administrativno-teritorijalnoj podeli, Spomenik prirode se nalazi u opštini Pančevo, na k.o. Dolovo, na parceli 3376. Zaštićena stabla belog jasena se nalaze sa desne strane puta Pančevo - Dolovo na oko 500 m. od zadnjih, odnosno prvih kuća u Dolovu.
7. Granice: Pod spomenikom prirode «Dva stabla belog jasena kod Dolova» podrazumevaju se dva stabla jasena i njihov pripadajući prostor. Pripadajući prostor se nalazi većim delom na parceli 3376, dok manji prelazi na susedne parcele K.O. Dolovo, Opština Pančevo. Granicu prostora Spomenika prirode čini projekcija krošnji oba stabla jasena. Za ovaj spomenik prirode određuje se i zaštitna zona stabla u širini 5m. od ivice krošnji, obuhvatajući oba dva stabla zajedno.
8. Površina: Površina spomenika prirode /pripadajućeg prostora) 1042,7 m2. Površina zaštitne zone /bez pripadajućeg prostora 2035,4 m2. UKUPNA ZAŠTIĆENA POVRŠINA: 3078,1 m2.
9. Opis dobra
9.1. Prirodne karakteristike _ Spomenik prirode «Dva stabla belog jasena kod «Dolova» nalazi se sa desne strane puta Pančevo - Dolovo, na oko 500 m. od ulaza u selo Dolovo. Zemljište na kome se nalaze jasenovi je tipa černozem sa znacima oglejavanja u lesu; na geološkoj podlozi tipski les (suvozemni). (Živković et al, Zemljišta Vojvodine, 1972).
BELI JASEN - Fraxinus excelsior L. je drvo koje dostiže visinu i do 40m. Kod nas se, stabla belog jasena nalaze u asocijaciji Acero-Fraksinetum serbicum sa prsnim prečnikom do 1m. i visinom blizu 30 m, i dostižu starost od oko 300 godina. Koren belog jasena je veoma razvijen sa bočnim žilama koje se daleko pružaju. Krošnja je dosta pravilna, svetla, formirana od jakih grana i grančica usmerenih ka vrhu. Dosta često ima krošnju rašljasto izdeljenu.Stablo je ravno i u sklopu je čisto od grana. Kora je na mladim stablima glatka i zelenkasto siva, a na starijim stablima žuto siva, duboko je uzdužno, a plitko poprečno izbrazdana. Izbojci su dosta debeli, okruglasti, goli, sivkasti ili zelenkasto sivi. Grančica je sa naspramnim pupuljcima koji stoje na karakterističnoj podlozi - proširenju grančice, a pokriveni su sa dve spoljne široke ljuspe crne boje, koje vrlo retko na izdancima mogu biti i mrke. Pupoljci su sa odstojećim vrhovima okruglasti. Bočni pupoljci su sitniji od terminalnih. List je neparno perast, na glavnoj, dugoj peteljci, koja je malo užlebljena, nalazi se 7 - 13 (-15) listića, koji stoje naspramno. Listići su skoro sledeći, jajoliko izduženi ka vrhu suženi, po obodu nejednako testerasti, pri osnovi celi, goli sem u pazuhu nerava. Sa lica tamnije zeleni, sa naličja svetliji, bleđi; ponekad mogu biti zlatno žuti. Donji parovi listića su obično manji od gornjih. Po parkovima i drvoredima se najčešće sreću varijeteti sa jednostavnim listovima (F.ex.var.monophslla). Drvo jasena rađa svake godine, a fizičku zrelost dostiže od 30 - 40 godine. Oprašivanje cvetova je anemofilno. Cvetovi se javljaju pre listanja /aprila/ na prošlogodišnjoj grančici u gustim ili rastresitim pramenovima, koje čine mnoge dihazije. Cvet je hermafroditan, bez čašice i krunice; vrlo često cvetovi su prividno dvodomi tj. Samo sa prašnjacima ili tučkovima. Istraživanja su pokazala nadmoćnost, u pogledu prirasta, čisto muških stabala u odnosu na ženska ili ona sa hermafroditnim cvetovima. U prirodi se sreću stabla samo sa hermafroditnim, samo sa muškim i samo sa ženskim cvetovima, te se jasen javlja kao trodoma /triecka/ vrsta. Plod je krilata ahenija koja sadrži jedno seme. Plod je dugačak 2-3,5 cm. a oko 8 mm širok i obično visi u gomilicama dugo posle zrenja. Sazreva septembar - oktobar, a opada tokom zime do proleća. Seme obično preleži jednu godinu u tlu pre klijanja. Beli jasen je rasprostranjen pretežno kao drvo planinskih šuma ili viših rečnih dolina izvan mediteranske i pontsko - panonske oblasti. To je izrazito srednjoevropsko drvo /zapadna, srednja, istočna i južna Evropa/; nalazimo ga na severnom delu Male Azije, dok se na istok prostire do reke Volge. U južnoj Evropi postaje prava planinska vrsta i javlja se u manjim sastojinama ili pojedinačno na planinama Apeninskog i Balkanskog poluostrva gde se penje do 700 - 800 m. nadmorske visine, a u Alpima do 1500 m, zatim na Pirinejima, na Krimu. Raste na staništima sa dovoljno vlage, odnosno na svežim i bogatim zemljištima; kisela i tresetna zemljišta ne podnosi.
9.2. Osnovne karakteristike zaštićenog prirodnog dobra
Dva stara stabla jasena pored puta predstavljaju svakako ostatke nekadašnjeg drvoreda, što sada u Vojvodini predstavlja retkost koja zaslužuje posebnu pažnju i zaštitu.
Izrasla na slobodnom prostoru, izložena vetrovima, naročito košavi, u mlađim godinama kresani sa zapadne strane, da ne dotiču telefonske žice, dva stara stabla jasena su poprimila posebne bizarne oblike krune a pogotovo debla.
Da bi se oduprli snažnom udaru košave i ostalim vetrovima na brisanom prostoru, debla imaju sve odlike statički obezbeđenog tela. Sa jugo-istočne i severo-zapadne strane postoje naročito izražena zadebljanja u vidu rebara, koja se proširuju i izdužuju prema osnovi stabla tj. prema korenovom sistemu. Ove izrasline pored obezbeđenja stabilnosti stabla, dala su deblima neobičan oblik.
Krune pod uticajem vetra i čoveka dobile su poseban oblik, nešto izdužen u pravcu jugoistok - severozapad. Prerasle iznad telefonskih žica, radi kojih su im sa zapadne strane kresane grane, ne postoji više opasnost od ozleđivanja krune od strane TT službe. Kora debla je tamno siva, duboko uzdužno i plitko poprečno izbrazdana. Oba stabla imaju vanredno interesantan habitus, ali po stepenu dekorativnosti srednje stablo saslužuje najvišu ocenu. Stepen vitalnosti i pored velike starosti, kod oba stabla je visok. Nema znakova fizičke prezrelosti. Nešto suvih grana unutar krošnje može se smatrati prirodnim. Zdravstveno stanje je dobro.
Dendrometrijske karakteristike «Dva stabla belog jasena kod Dolova» su sledeća:
Idući od Pančeva - stablo broj 1. - visina stabla 18,oo m.; visina debla do prve grane 2,15m; obim debla na 1,3om. 4,oo; raspon krune 18,oo x 19,oo m.
Stablo broj 2. - visina stabla 22,oo m; visina debla do prve grane 2,30 m.; obim debla na 1,3o m. 5,92m; raspon krune 20,20 x 31,oo m.
Starost stabala se procenjuje od 200 do 250 godina /obzirom na znatnu razliku u dimenzijama/.
8.Ocena ugroženosti - Dva stabla jasena kod Dolova uspešno odolevaju zubu vremena, jer su se dobro adaptirala na nepogodne vremenske uslove koji vladaju u ovom delu Banata. I pored toga što se u krošnjama zapaža nešto suvih grana, jasenovi su u dobrom zdravstvenom stanju.
Postoji mogućnost napada štetočina i bolesti, pa je potrebno kontinuirano pratiti njihovo zdravstveno stanje. Isto je nophodno sprečiti svako paljenje korova pored puta gde se stabla nalaze, kao i samovoljno kresanje grana, kao i sve druge radnje koje bi izazvale ozleđivanje stabala.
9.Istorijat zaštite /Pravni status/
Spomenik prirode «Tri stabla belog jasena kod «Dolova» prvi put je zaštićen REŠENJEM Skupštine opštine Pančevo broj 08-633/2-78 od 06. decembra 1978. godine.
Rešenjem o stavljanju pod zaštitu ovog spomenika prirode, doneto je na osnovu pribavljenog mišljenja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu, na osnovu člana 28 stav 2 Zakona o zaštiti delova prirode /»Sl.list SAP Vojvodine» broj 10/74/, a člana 9 stab 7 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti delova prirode /»Sl.list SAP Vojvodine» broj 1/77/ i člana 291. Statuta opštine Pančevo.
10.Generalni koncept zaštite, razvoja i uređenja
Na teritoriji Vojvodine domaći jasen kao šumsko drvo nalazi se u smeši sa ostalim lišćarima, naročito sa hrastom. Čiste sastojine jasena su retke, a kao soliterna stabla nalaze se uglasnom po parkovima.
Napred opisana stabla po starosti i mestu gde se nalaze predstavljaju istorijske spomenike; za ovu vrstu drveta, po dimenzijama prestavljaju prirodne spomenike; dok po odliku debla, dimenzijama i habitusu prestavljaju prirodnu retkost.
Kao veoma retki primerci ove vrste drveća kao soliterna stabla kao i ostale napred navedene odlike «Dva stabla belog jasena kod Dolova» prestavljaju veliku retkost pa zaslužuju da i dalje ostanu pod zaštitom kao spomenik prirode - botaničkog karaktera.
11. Režimi mere zaštite, razvoja i uređenja
Za Spomenik prirode «Dva stabla belog jasena kod Dolova» koja se nalaze na samom ulazu u selo Dolovo /iz pravca Pančeva/ određuje se režim TREĆEG STEPENA ZAŠTITE, imajući u vidu svrhu zaštite i vrednost prirodnog dobra.
Režim TREĆEG STEPENA ZAŠTITE se utvrđuje selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktivnosti u prostoru, ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra ili su vezane za nasleđene tradicionalne oblike obavljanja privrednih delatnosti i stanovanja, uključujući i turističku izgradnju.
Za Spomenik prirode «Dva stabla belog jasena kod Dolova» utvrđuju se sledeće mere zaštite:
ZABRANJENO JE: zaštićeno stablo seći, lomiti grane, kidati lišće ili preduzimati ma kakve radnje koje bi izmenile njegov današnji izgled ili dovele u pitanje njegov biološki opstanak;
Deponovanje smeća i drugog otpada; loženje vatre.
DOZVOLJENO JE: sve biološko-tehničke mere zaštite stabla, pod uslovima koje utvrđuje Zavod za zaštitu prirode Srbije; Ukloniti podrast oko sva tri stabla i očistiti žilište od svih biljaka /sem trave/.
Upravljač je dužan da zaštićeno prirodno dobro obeži u skladu sa Pravilnikom o načinu obeležavanja zaštićenih prirodnih dobara /»Sl.glasnik Republike Srbije» broj 30/92/ i da donosi godišnje programe radova na zaštiti i uređenju dobra.
12.Smernice - Neophodno je kontinuirano pratiti zdravstveno stanje «Dva stabla belog jasena kod Dolova» i po potrebi blagovremeno intervenisati biološko-tehničkim merama zaštite.
13.Poveravanje na upravljanje /Upravljač/
Zaštićeno prirodno dobro - Spomenik prirode «Dva stabla belog jasena kod Dolova» poveren je na upravljanje Javno komunalnom preduzeću «DOLOVI» iz DOLOVA.